Kako se razvija imunološki sustav u djetinjstvu i što na njega utječe?

Za normalan tijek trudnoće presudno je da djetetov imunološki sustav ne reagira na majčine antigene (tj. molekule koje pokreću imunološki odgovor), ali situacija se mijenja odmah nakon rođenja – djetetov imunološki sustav mora reagirati na brojne nove čimbenike okoline u kojoj se nalazi.

Imunološki sustav pri rođenju i njegovo djelovanje

Imunološki sustav možemo grubo podijeliti na dva dijela: urođeni i stečeni imunološki sustav. Urođeni imunološki sustav prva je obrambena linija, naime ljudsko se tijelo štiti od prodora bakterija, virusa i parazita pomoću fizičkih barijera (npr. kože), dodatnih zaštitnih mehanizama (npr. želučane kiseline) te imunoloških stanica, čiji je zadatak otkrivanje i uništavanje nepoznatih mikroorganizama. Među imunološke stanice koje sudjeluju u urođenom imunološkom odgovoru spadaju npr. fagociti, bazofili, eozinofili i prirodne stanice ubojice, koje se razvijaju već tijekom trudnoće. Unatoč tome urođeni imunološki sustav nakon rođenja još nije u potpunosti razvijen i njegovo je djelovanje ograničeno u usporedbi s djelovanjem urođenog imunološkog sustava kod odraslog čovjeka. Osim toga nedonoščad ima još veći rizik od razvoja bakterijskih i virusnih infekcija jer se količina imunoloških stanica značajno povećava u zadnjem dijelu trudnoće.

Odgovor urođenog imunološkog sustava brz je, ali nespecifičan i stoga manje učinkovit od odgovora stečenog imunološkog sustava. Stanice stečenog imunološkog sustava, tj. B-limfociti i T-limfociti, tijekom razvoja nailaze na molekule koje su sastavni dio uzročnika bolesti. Na temelju toga imunološke stanice prilikom sljedećeg susreta prepoznaju uzročnike bolesti i reagiraju na njih, čime onemogućavaju razvoj bolesti. Limfociti nastaju već tijekom prenatalnog razvoja, a stečeni imunološki sustav razvija se tek nakon rođenja. Kao posljedica toga učinkovitost stečenog imunološkog sustava kod dojenčadi slabija je u usporedbi sa starijom djecom i odraslima.

⁠Odgovor urođenog imunološkog sustava brz je, ali nespecifičan i stoga manje učinkovit od odgovora stečenog imunološkog sustava.

Imunološki sustav razvija se postupno tijekom djetinjstva

Ključnu zaštitu od zaraznih bolesti u ranom djetinjstvu pružaju majčina protutijela koja dijete dobiva tijekom trudnoće putem posteljice ili nakon rođenja konzumacijom majčinog mlijeka. Osim majčinih protutijela djeca dojenjem dobivaju i razne tvari koje doprinose sazrijevanju imunološkog sustava.

⁠Tijekom godina imunološki sustav može pružiti bolju zaštitu od uzročnika bolesti jer su imunološke stanice razvile veliku zbirku protutijela za borbu protiv infekcija na temelju prošlih virusnih, bakterijskih i parazitskih infekcija. Djelovanje imunološkog sustava također se poboljšava zbog različitih podražaja, kao što su npr. kontakt s hranom i raznim molekulama koje udišemo, a rizik od infekcije značajno se smanjuje i cijepljenjem jer djeca razvijaju protutijela protiv uzročnika bolesti koje su opasne po život. Kao rezultat toga imunološki sustav nudi dobru zaštitu od infekcija u odrasloj dobi, a u zrelijoj dobi opet počinje posustajati.

Zdrava prehrana značajno doprinosi radu imunološkog sustava

Za optimalan rad imunološkog sustava potrebna je zdrava prehrana koja pruža sve potrebne makro i mikronutrijente. Potonji imaju važnu ulogu u radu imunološkog sustava jer vitamini i minerali (npr. vitamini A, B2, B12, folna kiselina, C, D; željezo, cink) doprinose povećanju broja imunoloških stanica i njihovoj povećanoj aktivnosti te potiču stvaranje protutijela kojima se tijelo bori protiv infekcije. Istodobno je važno ne uzimati veće količine mikronutrijenata od propisanog dnevnog unosa jer prekomjerne količine nekih mikronutrijenata mogu spriječiti rad imunološkog sustava.

⁠Dovoljna količina sna uvelike doprinosi dobrom zdravlju

Kada su istraživači pratili utjecaj trajanja sna na zdravlje djece, otkrili su da nedostatak sna često uzrokuje povećanje tjelesne mase, što može doprinijeti razvoju drugih bolesti, a povezan je i s poteškoćama u učenju i emocionalnim poremećajima ili poremećajima u ponašanju. Nedostatak sna također utječe na imunološki sustav, stoga se smanjuju broj određenih imunoloških stanica i količina aktivnih tvari koje izlučuju imunološke stanice.

Utjecaj mikrobiote na imunološki sustav

Izraz mikrobiota odnosi se na skupinu mikroorganizama koji nastanjuju određeno stanište, npr. crijeva (tj. crijevna mikrobiota). Brojne bakterije koje nastanjuju ljudsko tijelo izuzetno su važne za zdravu probavu i apsorpciju važnih hranjivih sastojaka, npr. vitamina, a utječu i na razvoj imunološkog sustava.

Veliku važnost mikrobiote za razvoj imunološkog sustava pokazala su istraživanja u kojima su istraživači pratili razvoj miševa koji su rođeni i odrasli u sterilnom okruženju, što znači da nisu imali vlastitu mikrobiotu. Pokazalo se da životinje pate od oštećenja imunološkog sustava, a zdravlje im se poboljšalo već nekoliko dana nakon što su došli u kontakt s normalnom mikrobiotom.

⁠Istraživanja su pokazala niz pozitivnih učinaka upotrebe probiotika na zdravlje odraslih, uključujući pozitivne učinke na imunološki sustav, a neka istraživanja pokazuju i pozitivan učinak uzimanja probiotika na zdravlje djece. Pritom treba naglasiti da nisu svi probiotici isti, stoga moramo izabrati probiotik za koji su klinička ispitivanja dokazala da je siguran i primjeren za djecu. Jedan je od najtestiranijih probiotičkih sojeva Lactobacillus rhamnosus GG. Za djecu koja su uzimala taj probiotički soj ustanovljeno je da su se brže oporavila od proljeva, a uzimanje probiotika također je smanjilo rizik od razvoja upale srednjeg uha i infekcija gornjih dišnih putova, tj. infekcija nosne sluznice, paranazalnih sinusa i ždrijela.

Na djelovanje imunološkog sustava utječe i uzimanje imunomodulatora

Imunomodulatori su tvari koje utječu na rad imunološkog sustava, a u njih spadaju kurkuma, Aloe vera, ginseng i beta-glukani. Istraživanja su pokazala da od svih nabrojenih tvari upravo beta-glukani imaju najveći imunomodulatorni učinak. To su prirodni polisaharidi (šećeri) koji se nalaze u nekim gljivama i kvascima te utječu na imunološke stanice urođenog i stečenog imunološkog sustava.

Istraživači s Odjela za patološku i laboratorijsku medicinu američkog Sveučilišta u Louisevilleu otkrili su da uzimanje beta-glukana također utječe na imunološki sustav kod djece. Istraživanje je obuhvatilo 40 djece koja su svakodnevno uzimala beta-glukan kao dodatak prehrani u trajanju od mjesec dana, a istraživači su pratili razinu protutijela i opće zdravstveno stanje. Ustanovili su da je uzimanje beta-glukana stimuliralo imunološki sustav kod djece.

Defendyl-Imuno&glukan P4H^® Junior dodatak je prehrani koji sadrži prirodni polisaharid (IMG^®) izoliran iz gljive bukovače i primjereni su za djecu.

Literatura:

1. Simon A.K. in sod., 2015. Evolution of the immune system in humans from infancy to old age. Proceedings, Biological Sciences, 282(1821):20143085.
2. Childs C.E. in sod., 2019. Diet and immune function. Nutrients, 11(8): 1933.
3. Ibarra-Coronado E.G. in sod., 2015. The bidirectional relationship between sleep and immunity against infections. Journal of Immunology Research, 2015: 678164.
4. Besedovsky L. in sod., 2019. The sleep-immune crosstalk in health and disease. Physiological Reviews, 99(3): 1325-1380.
5. Maggini S. in sod., 2018. Immune function and micronutrient requirements change over the life course. Nutrients, 10(10): 1531.